Sve učestaliji porast temperature zraka osobito u ljetnim mjesecima globalno utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi u svijetu. Hrvatski Crveni križ (HCK) sudjeluje u radnoj skupini Ministarstva zdravstva za izradu Akcijskog plana za ublažavanje posljedica toplinskog udara i aktivnosti vezanih uz Protokol o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine
Sustav praćenja utjecaja toplinskog vala na zdravlje ljudi na snazi je od 15. svibnja do 30. rujna 2019. godine. Državni hidrometeorološki zavod svakodnevno prognozira i šalje Upozorenja na toplinske valove svim suradnicima radne skupine.
ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VELIKE VRUĆINE – PREPORUKE ZA JAVNOST, 2019.
Rashladite svoj dom
• Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, starije osobe od 60 godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.
• Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.
• Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioner) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35˚C neće spriječiti mogućnost pojave bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine
• Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/ kuće, posebno noću.
• Ako Vaš stan/ kuću ne možete održati hladnim, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).
• Izbjegavajte izlazak iz kuće/ stana u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.
• Potražite sjenu u hladu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge i sl.
• Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu na glavu i nosite sunčane zaštitne naočale.
• Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Važno je piti dovoljno tekućine. Pijte redovito vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
• Jedite češće manje obroke.
Pomozite drugima
• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
• Razgovarajte o toplinskom valu s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
• Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka u uputi o lijeku.
• Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite tjelesnu temperaturu.
• Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu), koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna Vam je medicinska pomoć.
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član Vaše obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladnu prostoriju, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem (hladni oblozi na vrat, pod pazuhe i na prepone ili špricanje kože vodom temperature 25–30˚C). Izmjerite osobi temperaturu tijela. Osobu hladite sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobu bez svijesti postavite u ležeći bočni položaj.
Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!
Važni telefonski brojevi
• Hitna medicinska služba -194
• Jedinstveni europski broj za hitne službe – 112
Preporučene mjere zaštite zdravlja za osobe starije dobi kod izlaganja visokim temperaturama zraka iznad 30°C
• Preporučene mjere zaštite zdravlja za osobe starije dobi pri izlaganju visokim temperaturama zraka, a osobito za osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti su:
• 1. Osobe starije dobi se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od šećerne i drugih kroničnih bolesti;
• 2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta, osoba starije dobi mora zaštiti glavu šeširom, kapom ili maramom;
• 3. Nužno je dnevno redovito uzimanje dovoljno tekućine (8 čaša negazirane vode, juha, varivo, čaj). Treba izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela. Preporučeno je uzimanje puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome smjernica pravilne prehrane za osobe starije dobi;
• 4. Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestala kontrola krvnog tlaka;
• 5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice, suhoće usta i kože (dehidracije), znak je za uzbunu, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene. Takva se osoba mora žurno javiti svom izabranom doktoru opće prakse/ obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj medicinskoj službi;
• 6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za osobe starije dobi trebaju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalo kontaktirati stariju osobu, a u slučaju njezine slabije funkcionalne sposobnosti, čak i svakodnevno po nekoliko puta;
• 7. Osoba starije dobi mora uvijek uz sebe imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;
• 8. Neophodno je održavati redovitu higijenu tijela starije osobe i čistoću njezine okoline te se strogo pridržavati uputa liječenja i uzimanja lijekova;
•
• 9. Za osobe starije dobi važna je stalna tjelesna i psihička aktivnost. Osobito je korisno kretati se u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (park, šetnica uz more, jezero, rijeka, boravak u vrtu ili voćnjaku i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.