Zaštita od vrućina – preporuke za javnost

ck

U sklopu Akcijskog plana za ublažavanje posljedica toplinskog udara 2016. pod vodstvom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske organizirana je radna skupina u kojoj su predstavnici Hrvatskog Crvenog križa. Zadatak radne skupine je izrada Protokola o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućina 2016. godine (više na zdravlje.gov.hr). (ako može da postavite da se odma može kliknit na link)

Iz Protokola o postupanju i preporkama za zaštitu od vrućina 2016. godine izdvajamo

Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se slijedećih preporuka:

Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i nakon 22.00 sata noću. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina, ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža.
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako imate), osobito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i električne uređaje.
Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti da se na taj način povećava vlažnost.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (klima uređaj) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Ventilatori (električni) mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35˚C neće spriječiti mogućnost razvoja bolesti vezanih uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.

Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana ili kuće, posebno noću.
Ako vaš stan/ kuću ne možete držati u hladnom, provedite od dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (primjerice javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak izvan stana ili kuće u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Osobitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge i dr.
Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito vodu i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite više puta dnevno male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je netko koga vi poznajete pod rizikom, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako osoba uzima lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi, kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše

Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
Popijte vodu ili voćni sok kako biste nadoknadili tekućinu.
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju grčeva koji traju više od jednog sata, potrebna je medicinska pomoć.
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ ili su bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute joj noge, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature od 25 do30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u ležeći bočni položaj.

Važni brojevi

Hitna medicinska pomoć – 194 (cijela Hrvatska)

Europski centar 112 – djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija u Hrvatskoj

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin